Ulcinj- grad Servantesa i Don Kihota

I zapisi i narodno predanje se slažu da je slavni španski pisac Miguel de Servantes u svojoj mladosti bio rob ulcinjskih gusara. Å tovise, i njegovo znamenito djelo Don Kihot, dovodi se u vezu sa zatočeništvom u Ulcinju.
Neki istraživači su u Dulčineji od Toboza, glavnoj junakinji romana, prepoznali Ulcinjanku. Jer,Don Kihot je nastao poslije Servantesovog robovanja u Starom gradu, koji se u romanskim državama, kako tada tako i danas, naziva Dulcinjo. Znači li to, dakle, da je Dulčineja drugo ime za Ulcinjanku? Narodno predanje pominje izvjesnog Serveta, čija se sudbina, ali i osnova imena, poklapa sa Servantesovim.

Čežnja kroz mnoge tekstove odvešće nas do saznanja da je 24-orogodišnji Servantes dopao robije jednog dana 1575. godine kada su tri ulcinjska leuta pod komandom strašnog kapetana Arnauta Mamija (brzi gusarski čamci) napali neku špansku fregatu u Sredozemnom moru. U krvavom obračunu, gusari su savladali ratoborne Špance i brod sa zarobljenicima dovezli u svoju luku. Među zarobljenicima je pronađen i jedan sa posebnom preporukom španskog kralja. To je značilo da se radi o vrijednom robu, za koga je, prema procjeni vlasnika, trebalo uzeti dosta zlata.

Mještani su ga nazvali Servet, što je, zanimljivo, osnovica imena kasnije slavnog Španca. Njegovo ponašanje se pratilo sa posebnom pažnjom. Ovaj bi rob, primijetili su Starograđani, do kasno u noć ostajao budan u svojoj ćeliji, stalno nešto razmišljao i zapisivao. Danju je, interesantno, uvijek pjevao, pa su djevojke često izlazile na prozore da ga slušaju. Jednoj djevojci, kaže predanje, to nije bilo dovoljno, pa je svaki put kada bi rob Servet pošao u šetnju dozvoljenim stazama, išla za njim. I tako se rodila ljubav između mještanke i nepoznatog roba. Nakon nekoliko godina, jedan je stranac donio mnoštvo novaca i oslobodio roba, koji je sa sobom poveo i lijepu Starograđanku.

Po jednoj drugoj predaji, vlasnik je Miguela odveo u Alžir, odnosno u Berberiju, sa kojima su Ulcinjani imali bliske veze. Kupio ga je jedan od najsvirepijih tamošnjih glavara, izvjesni Hasan-aga. Odatle je Servantes uspio da se izvuče zahvaljujući španskim fratrima koji su otkupljivali zemljake zarobljene po Mediteranu. Za Miguela su morali da izbroje 500 zlatnih talira i tako je on, kako se navodi, poslije pet godina teškog robovanja, stupio na špansku zemlju. Nakon toga će uslijediti Don Kihot i priča o Dulčineji, odnosno Ulcinjanki.

Nepobitna je činjenica da se prije nego što je oslobođen u septembru 1580. g. i krenuo za Španiju Servantes branio od optužbi da je sarađivao sa berberskim gusarima. Možda je sa njima došao do Ulcinja ili je od njih ili drugih zarobljenika slušao priče o luci Dolcinjo, sa druge strane mora.

Ova priča ili legenda ovjekovječila je ime Ulcinja.